Jump to content

Sihlalo

From Wikipedia
Sihlalo, c. 1772, i- mahogany, lembonywe ngesikhumba se- morocco lesibovu sesimanje, budze: 97.2 cm, eMnyuziyamu Webuciko Welidolobhakati (Elidolobhakati laseNew York)

Situlo luhlobo lwesihlalo, ngalokwetayekeli sakhelwe umuntfu munye futsi sinemlente munye nome ngetulu, situlo lesisicaba noma lesine-angle kancane kanye nemhlane wekuphumula ngemuva. Singakhiwa ngesigodvo, ngensimbi, noma ngetintfo letentiwe, futsi singahle sifakwe emaphedi nome silolongwe ngemibala leyehlukahlukene kanye netindvwangu.

Titulo tiyahlukahluka ngendlela letakhiwe ngayo. Situlo sekuhlala sinetindzawo tekubeka tinyawo letifakwe esihlalweni; i -recliner i-upholstered futsi inendlela lehlisa umhlane wesitulo bese iphakamisa indzawo yekubeka tinyawo ; situlo lesihambako sinemilente lefakwe kuma slats lamabili lamadze lagobile; futsi situlo salabakhubatekile sinemasondvo lafakwe ku-eksisi ngaphansi kwesihlalo.

Lesihlalo besisetjentiswa kusukela endulo, noma nje emakhulu eminyaka lamaningi bekuyintfo lefanekisa umbuso kanye nesitfunti kunekutsi kube yintfo lesetjentiswako levamile. "Sihlalo" solo sisetjentiswa njengeluphawu lweligunya eNdlini Yemalunga e -United Kingdom naseCanada, kanye nakuletinye tindzawo letinyenti. Ngekuhambisana nalomcondvo wemlandvo we "sihlalo" njengeluphawu lweligunya, emakomidi, emabhodi ebacondzisi, kanye nematiko etifundvo onkhe ane 'sihlalo' noma 'sihlalo'. Emaprofesa laphiwe abitwa ngekutsi titulo. Kwaze kwaba likhulu lesi-16 lapho khona titulo taba yintfo levamile. Kuze kube nguleso sikhatsi, bantfu bebahlala etifubeni, emabhentjini, nasetitulweni, lebekutihlalo letivamile tekuphila kwamalanga onkhe. Inani letitulo letisindze kusukela ngelusuku lwangaphambilini lincane kakhulu; tibonelo letinyenti tivela emasontfo, seigneurial noma feudal . [ <span title="This claim needs references to reliable sources. (July 2017)">kudzingeka kucaphuna</span> ]