Bakoni

From Wikipedia

Bakoni (lokusho kutsi 'live lebantfu basenyakatfo') bekungumphakatsi we-agro-pastoral lobewutfolakala enyakatfo-nshonalanga kanye naseningizimu yesigodzi sase Mpumalanga, eNingizimu Afrika. Indzawo lebaluleke kakhulu kulendzawo tindzawo letinetindvonga tematje, letitfolakala ngetindlela letehlukahlukene. Tindzawo taseBokoni tiphindze tikhombise kulima lokutsite kanye nekutsengiselana ngelibanga lelidze nalamanye emacembu etindzaweni letisedvutane. Bakoni wabona kuhlala ngetindlela letehlukene emkhatsini wa-1500 na-1820 A.D.

Tindzawo[hlela | edit source]

Tindzawo taseBokoni titfolwa cishe ngaso sonkhe sikhatsi emkhatsini we-Orighstad ne-Carolina, kuvame kuba ngasemfuleni lowehlukene lowehlukanisa ngasemphumalanga nangasenshonalanga kuloluhambo lwemakhilomitha langu-150.[1] Imiphakatsi yaseBakoni beyivame kuba nemadolobhana lamakhulu, latfolakala emagcumeni lasesigodzini; netindzawo letincane letifanana nato. Letindzawo letinkhulu letihlobene neBakoni tilinganiswe ngetulu kwemakhilomitha lasihlanu ngebukhulu.[2] Kunetintfo letimbalwa letibonakalako letingafani naletindlela: kufaka ekhatsi tindzawo letiseningizimu yeKomati Valley, kanye netindzawo letisemkhatsini wemfula weMgwenya. Licembu linye letindzawo lingaphindze litfolakale enshonalanga yesigodzi saseBakoni, eSigodzini saseSteelpoort; kepha letindzawo atikabi netimphawu letifanako naletinye tindzawo taseBakoni. Sifundza saseBakoni siphindze sichazwe ngekutsi sisemkhatsini wetintsaba taseLeolu, umfula we Spekboom, kanye neSigodzi saseBadfontein.[3]

aTindzawo tekuhlala esifundzeni seBakoni nato tibonakala tihlanganisa tindzawo letiphakeme. Lucwalingo lwekulinganisa sibalo sebantfu lubeke sibalo sebunyenti sebantfu baseBakoni esigabeni lesiphakeme semphakatsi kutsi sibe semkhatsini webantfu labangu-19 000 na-57 000.[4]

  1. 229–233. 
  2. 399–414. 
  3. Prinsloo, C.W. (1936). Klank- en vormleer van Bakoni (MA). Pretoria: University of Pretoria.
  4. 153.